TEHNIKA | Akril i ulje na platnu
DIMENZIJE | 140 × 105 cm
GODINA | 2025.
Za opis ove slike donosimo ulomak iz Bartolovog diplomskog rada (ciklus Ezoterični Bekflip), obranjenog u rujnu 2025. pod mentorstvom prof. dr. art. Roberta Šimraka:
“Slika bi se komotno mogla zvati „Kolo nesreće” jer su sreća i nesreća u suštini ista stvar, zavisno o našem konceptu. Bilo kako bilo davno sam odlučio da je moja čaša napola puna, iako mi ne bi smetalo ni da je do kraja puna. Dakle, po mome konceptu slika se zove „Kolo sreće”. Prikazuje kolo sa šest likova te reflektira onu dobru staru – Ko bi gori, sad je doli. U suštini predstavlja igru životnih mijena, ispreplitanje blagostanja i nedaća, poput lunarnog ciklusa. Neizbježni i konstantni flux tih mijena primijetio sam u najgorim minutama života kada bih se prisjetio kako će biti bolje i kako je uvijek nakon nesreće došla sreća, ali i u najboljim trenutcima kada se neka sjena nadvije nad prividno savršen trenutak te poput graktanja vrane nagovješćuje dolazak loših vremena. Možda bih kao osobnu lekciju izdvojio ono što me iskustvo naučilo: igra naizgled suprotnih kvaliteta odvija se i bez naše volje te unatoč našoj volji. Stoga je bolje s odmakom promišljati o stvarima, a najgore je koprcati se u blatu i dodatno zapapriti situaciju histerijom i nervozom. Trik je shvatiti da smo od šest likova svi mi oni u isto vrijeme i u svakom razdoblju te da naginjanjem na jednu stranu postižemo malo, odnosno ništa; kolo se vrti zbog nas i za nas kako bismo jednog dana mogli vidjeti da je kola bilo te da smo se uzalud nadali i uzalud očajavali. Kolo sreće podsjetilo me ovim filozofiranjem na koncept koji se materijalizirao u interpretaciji Matissova „Plesa“ koji sam nazvao „Amor fati“ – koncept koji je popularizirao Nietzsche, latinska izreka, odnosi se na stanje prihvaćanja svih elemenata sudbine (pozitivne/negativne). Stanje u kojem se ništa ne želi drugačije, ni u prošlosti, ni u budućnosti, ni u svim vječnostima. Također, taj koncept povlači za sobom pojam integracije, spajanja u jedno; okupljanje odvojenih elemenata u jedinstven sustav, proces kojim se dopunjuje ili stvara neka cjelina. U ovome slučaju odnosi se na psihološke procese dok integracija također može biti spajanje dvokomponentne žbuke, na primjer.”
unikatna slika | cijena dostave uračunava se na check out-u | dostava unutar 3-7 radna dana | zaštitno pakiranje I certifikat autentičnosti uključen
TEHNIKA | Akril i ulje na platnu
DIMENZIJE | 140 × 105 cm
GODINA | 2025.
Za opis ove slike donosimo ulomak iz Bartolovog diplomskog rada (ciklus Ezoterični Bekflip), obranjenog u rujnu 2025. pod mentorstvom prof. dr. art. Roberta Šimraka:
“Slika bi se komotno mogla zvati „Kolo nesreće” jer su sreća i nesreća u suštini ista stvar, zavisno o našem konceptu. Bilo kako bilo davno sam odlučio da je moja čaša napola puna, iako mi ne bi smetalo ni da je do kraja puna. Dakle, po mome konceptu slika se zove „Kolo sreće”. Prikazuje kolo sa šest likova te reflektira onu dobru staru – Ko bi gori, sad je doli. U suštini predstavlja igru životnih mijena, ispreplitanje blagostanja i nedaća, poput lunarnog ciklusa. Neizbježni i konstantni flux tih mijena primijetio sam u najgorim minutama života kada bih se prisjetio kako će biti bolje i kako je uvijek nakon nesreće došla sreća, ali i u najboljim trenutcima kada se neka sjena nadvije nad prividno savršen trenutak te poput graktanja vrane nagovješćuje dolazak loših vremena. Možda bih kao osobnu lekciju izdvojio ono što me iskustvo naučilo: igra naizgled suprotnih kvaliteta odvija se i bez naše volje te unatoč našoj volji. Stoga je bolje s odmakom promišljati o stvarima, a najgore je koprcati se u blatu i dodatno zapapriti situaciju histerijom i nervozom. Trik je shvatiti da smo od šest likova svi mi oni u isto vrijeme i u svakom razdoblju te da naginjanjem na jednu stranu postižemo malo, odnosno ništa; kolo se vrti zbog nas i za nas kako bismo jednog dana mogli vidjeti da je kola bilo te da smo se uzalud nadali i uzalud očajavali. Kolo sreće podsjetilo me ovim filozofiranjem na koncept koji se materijalizirao u interpretaciji Matissova „Plesa“ koji sam nazvao „Amor fati“ – koncept koji je popularizirao Nietzsche, latinska izreka, odnosi se na stanje prihvaćanja svih elemenata sudbine (pozitivne/negativne). Stanje u kojem se ništa ne želi drugačije, ni u prošlosti, ni u budućnosti, ni u svim vječnostima. Također, taj koncept povlači za sobom pojam integracije, spajanja u jedno; okupljanje odvojenih elemenata u jedinstven sustav, proces kojim se dopunjuje ili stvara neka cjelina. U ovome slučaju odnosi se na psihološke procese dok integracija također može biti spajanje dvokomponentne žbuke, na primjer.”
unikatna slika | cijena dostave uračunava se na check out-u | dostava unutar 3-7 radna dana | zaštitno pakiranje I certifikat autentičnosti uključen
