Bartol Galović | EZOTERIČNI BEKFLIP

NAJAVA IZLOŽBE

U srijedu 26. studenog 2025. u 19h, u Oris Kući arhitekture, ulica kralja Držislava 3, otvaramo samostalnu izložbu umjetnika Bartola Galovića, naziva Ezoterični bekflip. Izložba je otvorena do 2. prosinca, radnim danom od 10-19h, te subotom i nedjeljom od 11 do 14.

“Relativno zbog očaranosti tim drevnim mozaicima, a relativno zbog gađenja prema svemu modernom. Bijah paradoksalno zarobljen u modernim digitalnim tehnikama žudeći za šarmom prošlosti. Osjećao sam se podvojenim, poput Dr. Jekylla i Mr. Hydea. Jedan po noći napravi digitalnu skicu, a drugi crnči tjedan dana slikajući je. Htio sam se pljusnuti, nekako se istrgnuti iz tog začaranog kruga, ali bilo je prekasno. Zavolio sam takav način rada, kao da imam Štokholmski sindrom i zlostavljam samog sebe, ali se i volim zbog toga.”

Bartol Galović, rujan 2025.

“Ezoterični Bekflip” Bartola Galovića nadrealni je skok unatrag - iskustveno putovanje mladog umjetnika na početku svoje karijere - kroz godine studiranja na zagrebačkoj Likovnoj akademiji. Riječ je o intimnome pogledu autora na sve naučeno i proživljeno na njegovom dosadašnjem obrazovnom putu. 

U želji da svoju nedavnu prošlost ispriča kroz likovne radove, Galović ponovno poseže za fantastičnim motivima iz svog karakterističnog imaginarija likova i priča, čime nastaju vizualno upečatljive slike i skulpture iz kojih se jasno iščitava dobro poznati autorski rukopis. 

Čitava ova neobična Galovićeva mizanscena povezana je zajedničkim nazivnikom, a to je slikanje na način imitacije mozaika - drevne likovne tehnike oslikavanja zidova i podnih površina malenim kamenčićima različitih oblika i boja. U ovome smislu, ciklus “Ezoterični Bekflip” označava svojevrsni hommage autora umjetnosti starih majstora, u vremenu koje iznad svega cijeni brzinu i prakticira površni konzumerizam.  

Sam ciklus nastao je na Bartolovoj posljednoj, apsolventskoj godini, kao rezultat diplomskoga rada, no više kao nusprodukt svih događaja koji su obilježili njegovih šest godina studiranja na Grafičkom odsjeku Likovne akademije. Bilo je tu svega; od preseljenja zgrade Akademije zbog posljedica zagrebačkog potresa (Ilica, Jadran film, pa opet Ilica), svakodnevnih putovanja iz rodnih Sesveta do Britanca (da bi se bilo bliže Akademiji), do gubitka voljene osobe na zadnjoj godini - što je predstavljalo događaj velike emocionalne magnitude.

Usprkos svim tim okolnostima, Galović je smogao snage zadati jasan koncept ovom ciklusu (diplomskih) radova, uz već potvrđeno iskustvo stvaranja monumentalnih serija koje su nastajale usporedo, ili su pak samo malo vremenski prethodile jedna drugoj. Spominjem ovo iz razloga jer je vrlo malo autora na suvremenoj likovnoj sceni koji stvaraju s jednakim žarom, angažmanom i strašću za slikanjem kao što to čini Bartol Galović; svaki nas puta iznova iznenađujući svojim nekonvencionalnim izborom tema, koje znaju zadirati u područja misticizma, orijentalnog sufizma, sfere okultnog, kabale, alkemije, različitih srednjovjekovnih praksi i još mnogo toga drugoga iz autorovog specifičnog ikonografskog repertoara.

Ciklus “Ezoterični Bekflip” predstavlja vrhunac Bartolovog dosadašnjeg likovnog puta. Upravo u njemu sažimaju se različiti utjecaji i iskustva koje je autor upijao tijekom studija - od konačnog izbora tehnike za ovaj ciklus, do razrade same teme i odabira neobičnih motiva.

Počnimo od izbora tehnike. Naime, radi se o o tehnici akrila i ulja na platnu, iako na prvu to možda ne bismo odmah rekli. A upravo spomenuto čini posebnost ove diplomske serije. Jer, kako opisuje u tekstualnom dijelu svog diplomskog rada (primjerak možete naći u postavu izložbe), Galović do konačnog izbora tehnike dolazi negdje na predzadnjoj godini studija; nakon što se prethodno već okušao u različitim grafičkim i reljefnim tehnikama poput litografije, serigrafije ili kolaža s eksperimentalnim materijalima. Udaljavanje od grafike prema slikarstvu, kod Galovića vremenski koincidira s preseljenjem Akademije u prostore Jadran filma, u čijoj će tišini i kontemplaciji autor raditi na velikim formatima svojih slika na platnu. Te će slike, koje su započele s Bartolovim nikad obranjenim “prvim” diplomskim radom “Stereotipizacija Arhetipa” predstavljati konačni rezultat, odnosno nusprodukt transfera njegovih digitalnih kolaža - koje je prethodno (noćima) minuciozno razrađivao uz pomoć bujne mašte, neobične i rijetke literature te još ponečeg drugog - u jedan sasvim drugi medij.

Ovdje je također i Galovićeva stalna opsesija za popunjavanjem praznog prostora, koja se od nedavnih izleta u vode geometrijske apstrakcije u seriji “Ezoterični Bekflip” ponovno vraća u korita narativnih tema, ispričanih Bartolovim jezikom punim alegorije i nedokučivih simboličkih referenci. Što je još interesantnije, izgleda da je imitiranje mozaika - tehnike stvaranja likovnih radova izrazito repetitivne prirode, gdje repetitivnost sama djelu zadaje konačnu formu - u ovome ciklusu samo potencirala Bartolov vječni strah od praznine (horror vacui).

S druge strane, teme kojima se autor bavi u ovom nesvakidašnjem ciklusu, u kojem slikarski obrađuje “banalne” studentske vježbe poput akta, portreta ili mrtve prirode, Galović pronalazi na području mitologije i ranog kršćanstva; no najčešće onog neslužbenog, apokrifnog karaktera. Pritom će za svaki lik unutar ciklusa autor vezati neko sasvim osobno iskustvo, moment empirijski proživljenog. 

U čitavoj ovoj nadnaravnoj zgodi o studijskome putu i autorskom sazrijevanju, pokretač ciklusa “Ezoterični Bekflip”, odnosno njegov konceptualni i idejni back end, ostaje mozaik antičkog svijeta, arhaična likovna forma čiji specifični leksik i strpljiv način - slikanja - ostaju najprikladniji izbor za baš njemu istovremene teme i ličnosti.

Bartol Galović (2000., Zagreb) diplomirao je 2025. godine na Grafičkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. dr. art. Roberta Šimraka. Od 2021. godine postavio je pet samostalnih izložbi (Galerija SC, LexArt, Kolekcionart, Siva, Lauba), i izlagao u sklopu 14. International Exhibition of Traditional Fine Arts u Šangaj, 37. Salonu mladih, 9. Hrvatskom trijenalu akvarela, i na ViennaContemporary 2025 u Beču. Ove godine postao je najmlađi umjetnik čije je djelo otkupljeno za zbirku Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Živi i radi u Zagrebu.